22/03/2024

STÉPHAN CRASNEANSCKI: GODARDOVE KUTIJE

30/03/2024 - 04/05/2024

Filmske mutacije i Apoteka – prostor za suvremenu umjetnost otvaraju drugi dio izložbene trilogije višemedijskog umjetnika Stéphana Crasneansckog GODARDOVE KUTIJE s fotografijama knjiga, kolaža, filmskih i video arhivalija iz osobnog Godardova arhiva uz predstavljanje foto-knjige Ono što ostavljamo za sobom | Iz arhiva Jean-Luca Godarda. Stéphan Crasneanscki prisvaja i umjetnički reaktivira Godardov osobni muzej filmskog stoljeća kao studiju slučaja radikalnog filmskog samoarhiviranja ponavljajući brojne skokovite rezove i preuokviravanja.

Naslov knjige i zvučne kompozicije Ono što ostavljamo za sobom | Iz arhiva Jean-Luca Godarda slijedi tragove rizomatskih međuprostora umjetničko-kustoskog istraživanja Stéphana Crasneansckog i njegova eksperimentalnog Soundwalk Collective nakon što ga je 2014. Godardov snimatelj zvuka François Musy uveo u nepregledno čuvalište Godardova filmskog stoljeća, smješteno u francuskom Cantalu. Beskrajne serije kartonskih kutija klasificirao je i zapakirao sam Godard, bez naziva i bez brojeva. Kutije je rastvorio Crasneanscki za fotografski remedijalizirano kino-oko godardovske pedagogije koja teoretizira i terorizira vrtoglavicom razmještaja, međuokvirima i nad-postavljanjima, transparencijama i sjenovitim zrcaljenjima teksta, slojevitim pretapanjima i višestrukim ekspozicijama, izrezivanjem i paranjem nađenih slika. To je sfinga nepomične fotografije, pisao je Serge Daney o Godardovim zaustavljenim slikama.

Nalazimo se ispred okvira Godardovih sfingi iza muzejskog stakla na fotografijama Stéphana Crasneansckog. Neke neusmjerljivo postavljaju samo 2 ili 3 filmska ili erotska pitanja. No, većina zaustavlja gledateljski pogled i odriješuje žudnju za povećanjem sjenki istrgnutih slika. Svjedočimo praksama usporavanja, zgušnjavanja, simultanosti razlistavanja lažnog rakorda do slikovnog embrija. Godardove sfinge supostavljaju transparencije Goyine Gole Maje (La maja desnuda), udvostručene ekstaze Lukrecijine smrti (La morte di Lucrezia) Guida Cagnaccija, interevencijskog okvira Nade (L’Esperance) Pierrea Puvisa de Charannesa, rastjelovljene Magdalene pokajnice (La Madeleine pénitente) Georgesa de la Toura, premontirane mizanscene Botticellijeve obrade Apelove Klevete (Calunnia), donjeg sloja Munchova crteža Smrt i žena (Jenta og dødsfallet). Ispod staklenog teksta fotografski mise-en-abîme iščekuje povećanja gledateljskim očima.

Podjela funkcija. Radio-uho – montažno slušam! Kino-oko montažno vidim! – podsjeća Dziga Vertov u manifestu Kinoki iz jedne od foto-kutija. U traganju radio-uha Stéphana Crasneansckog za zvukom bez slike iz Godardove zbirke nekorištenih zvučnih zapisa, prije i poslije kadra, njegovo foto-oko snimilo je fotografije arhivalija iz 43 uskladištene kutije. A zatim i pokretnu sliku za snimljeni zvuk – film. Rastvorene klapne dupkom punih kartonskih kutija otkrivaju gornje slojeve gustih naslovnica knjiga, bilježaka, izrezaka, kutije filmskih rola, videokazeta, magnetofonskih vrpci, kutije spisa i skica, transparencija i kolaža, fotografija i mapa, blago artefakata koji su bili materijali filmskih (pri)povijesti poslije filma.

Treća funkcija. Foto-knjiga – montažno listam! Foto-knjiga umjetnika Iz arhiva Jean-Luca Godarda: Ono što ostavljamo za sobom otkriva četiri precizno strukturirane serije fotografija: KUTIJE – KOLAŽI – MRTVE PRIRODE – BILJEŠKE. Između KUTIJA i KOLAŽA razgovaraju Stéphan Crasneanscki i Abel Ferrara, između KOLAŽA i MRTVIH PRIRODA čitamo esej Antoinea de Baecquea Inventarij Godard: Kako on organizira svoju knjižnicu. Knjigu otvara poetski prolog Oklijevajući učitelj Patti Smith. Umjetničku knjigu foto-arhivalija oblikovao je Tony Cederteg u dosluhu s godardovskom politikom otvorenog pakiranja. Knjiga pruža uvid u istoimeni izložbeni postav u Parizu 2016. gdje je Crasneanscki izložio 164 fotografije iz Godardova arhivskog stratuma koji tek treba otkrivati. Godard nije zapakirao sva vremena. Filmsko vrijeme od 1980. do 2000. sačuvano je u Godardovim kutijama.

Kutije ne štite u prostoru nego odgađaju u vremenu, pisao je Roland Barthes u Carstvu znakova o japanskoj umjetnosti pakiranja. Jedna od Godardovih transparencija u foto-knjizi Stéphana Crasneansckog, uz 115. stranicu, istrgnuta je novinska crno-žućkasta sličica iz Oshimina Carstva čula. U dubini kvadrata zrcali se okretaj teksta, na vrhu francuski naslov L’Empire des sens i rukopisni natpis harmonika, dok na dnu i s desne strane papirića lebdi ištipani rez. Život arhiva Stéphana Crasneansckog za odgođena vremena Godardovih kutija.

Tanja Vrvilo

Kustosice | Curators: Tanja Vrvilo, Branka Benčić

Produkcija | Production : Film-protufilm (Zagreb), Apoteka – prostor za suvremenu umjetnost (Vodnjan)
Partneri | In partnership with: Studio Naegeli (Gstaad)
Kustoska podrška | Curatorial support: Anna Högl (Studio Naegeli)
U suradnji s | In collaboration with: Simone Merli, Douglas Pisterman – Soundwalk Collective, Christian Högl – Studio Naegeli, Tony Cederteg – Libraryman
Tekstovi, bilješke, prijevodi | Texts, notes, translations: Stéphan Crasneanscki, Patti Smith, Antoine de Baecque, Marina Schumann, Tanja Vrvilo
Prijevoz | Transportation: Tomislav Crnković (Panda Wheels)

Program se odvija u sklopu interdisciplinarnog programa FILMSKE MUTACIJE – EVIDENCIJE, višegodišnjeg projekta umjetničke organizacije Film-protufilm o politikama filmskog kustostva za promišljanje modusa prijenosa filmskog dispozitiva u digitalnom dobu, kustosice Tanje Vrvilo. | The programme is taking place as part of FILM MUTATIONS – EVIDENCES, a long-term project of art organisation Film-protufilm on the politics of film curatorship and modes of migration of the cinematic dispositive in digital era, curated by Tanja Vrvilo.

Podrška | Supported by: Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Zaklada Kultura nova, Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu i civilno društvo, Language Barrier Productions, Grad Vodnjan, Istarska županija, TZ Vodnjan.

Fotografije, zvučna kompozicija i knjiga ustupljeni ljubaznošću | Photographs, sound composition and book courtesy of: Stéphan Crasneanscki, Soundwalk Collective, Libraryman, Studio Naegeli.

Stéphan Crasneanscki je francuski multidisciplinarni umjetnik, koji živi i radi u New Yorku. Godine 2000. osnovao je Soundwalk Collective, platformu suvremenog zvuka u kojoj djeluje zajedno s producentom i umjetnikom zvuka Simoneom Merlijem te širokom skupinom umjetnika i glazbenika na dugotrajnim projektima koji se snimaju na specifičnim mjestima te razvijaju konceptualne, transnacionalne, izvedbene, diskurzivne umjetničke prakse u različitim medijima – od umjetničkih instalacija, plesa, glazbe i filma do knjiga, analognih i digitalnih nosača zvuka. Njihov pristup skladanju kombinira antropologiju, etnografiju, nelinearnu naraciju, psihogeografiju, politike krajolika i istraživanje metoda snimanja i montaže zvuka. Među suradnicima bili su: Patti Smith, Abel Ferrara, Jean-Luc Godard, Jean-Luc Nancy, Sasha Waltz, Charlotte Gainsbourg, Jesse Paris Smith, Mulatu Astatke, Nan Goldin, H.E. Hussain Al Jassmi, Willem Dafoe, Zhou Dongyu, Nina Kraviz, Wim Wenders, Jean Nouvel, Isabelle Adjani, Elodie Bouchez, Laetitia Casta, Catherine Deneuve, Isabelle Huppert, Isild Le Besco, Anna Mouglalis, Charlotte Rampling. Neki izložbeni i izvedbeni prostori: Opéra de Lyon, CTM Festival, KW Institute of Contemporary Art, Barbican Centre, Berghain, Centre Georges Pompidou, Florence Gould Hall, Mobile Art by Zaha Hadid Hong Kong, MUDAM, MuCEM, Museo Madre, National Museum Singapore, New Museum, Palazzo Reale Milan, La Triennale, Radialsystem V, documenta14 u Ateni i Kasselu, Funkhaus Berlin, Manifesta 12 Palermo i dr.

soundwalkcollective.com
libraryman.se/stephan-crasneanscki-what-we-leave-behind/
filmskemutacije.com

back to exhibitions